Korisni savjeti i najčešća pitanja


Dermatologija Ginekologija Odredite termin poroda

Kalkulator ovulacije
Alergija i koža

Upoznajte se s najčešćim alergijskim bolestima kože koje mogu biti vrlo neugodne i čak opasne po život...

Pojam alergija označava pojavu oštećenja stanica uzrokovanu različitim imunološkim reakcijama.Alergijske bolesti su sistemne s lokalizacijom imunološke reakcije u različitim organima. U najčešće alergijske pojave na koži ubrajaju se urtikarijske bolesti, medikamentozne erupcije, kontaktni alergijski dermatitis te danas sve češći atopijski dermatitis.
Urtikarija je jedna od najčešćih bolesti kože. Smatra se da 30 posto ljudi barem jednom u životu ima urtikarijsku alergijsku reakciju kod koje dolazi do pojave crvenih ili blijedih uzdignutih promjena različitih oblika i veličine koje naglo nastaju, nestaju i sele se na drugo mjesto uz svrbež. Osim na koži, moguća je pojava promjena i na drugim organima. Mogu se javiti smetnje disanja zbog edema glotisa i larinksa, asmatski napadaji, znaci hunjavice, otok zglobova, povišena tjelesna temperatura, proljev, ali i anafilaktički šok. Uzroci urtikarije mogu biti: sastojci hrane, antigeni iz okoline, lijekovi, antigeni nastali u kroničnim upalnim žarištima, antigeni nastali u malignim procesima, ubodi insekata, psihogeni čimbenici, hormonski poremečaji. No čak 50 do 70 posto slučajeva uzrok urtikarije nije moguće utvrditi. Do alergijske reakcije najčešće ne dolazi nakon prvog kontakta s antigenom već nakon rekontakta, obično 5 do 15 minuta nakon ponovnog kontakta. U otkrivanju uzroka najvažnija je iscrpna anamneza, svakodnevno praćenje unosa antigena, alergološki testovi, ekspozicijski test te radioimunosorbent i radioalergosorbent testovi. Prvi korak u liječenju urtikarije, ali i ostalih alergijskih bolesti je uklanjanje uzročnika, zatim promjena antihistaminika, kortikosteroida i sredstava za oporavak cirkulacije.

Medikamentozni egzantemi su nepoželjne promjene na koži i sluznicama koje se javljaju nakon uporabe uobičajenih doza lijekova, a u čijem nastanku najčešće sudjeluju alergijski mehanizmi. Lijekovi protiv bolova, povišene tjelesne temperature, antibiotici, sulfonamidi, klor, jod, barbiturati, serumi i cjepiva, lokalni anestetici, najčešće su lijekovi koji uzrokuju medikamentozne osipe. Promjene na koži su raznolike, no zbog širenja antigena krvlju uvijek su simetrično raspoređene, jednako na obje polovice tijela. Obično je prisutan svrbež, a može se pojaviti i povišena tjelesna temperatura, glavobolja, vrtoglavica, mučnina, opća malaksalost, promjene u krvnoj slici, spastički bronhitis, otok zglobova, oštećenje bubrega te anafilaktički šok.

Brojne stvari iz naše okoline s kojima smo u kontaktu mogu na mjestu kontakta s kožom (24 do 48 sati nakon ponovnog kontakta) izazvati kontaktni alergijski dermatitis. Obično na nepokrivenim dijelovima tijela dolazi do pojave crvenila, otoka, mjehurića koji pucaju, vlaže, nastaju kraste, a kasnije koža postaje suha i ispucana. Često je prisutan svrbež. Epikutani ili «patch» test pomaže nam u dijagnostici ove bolesti. Testira se na one antigene s kojima je bolesnik najčešće u kontaktu u svakodnevnom životu i radu.

Atopijski dermatitis upalna je bolest kože alergijske etiologije čija učestalost u suvremenom svijetu raste. Nastaje u bolesnika s atopijskom dijatezom uz djelovanje čimbenika okoliša. Atopija podrazumijeva genetski uvjetovanu sklonost pojavi alergijskih reakcija, uzrokovanu uglavnom nekontroliranim stvaranjem lgE protutijela. Osim atopijskog dermatitisa toj skupini pripadaju i alergijski rinitis i konjuktivitis, bronhalna astma, mukozni kolitis. Bolest obično počinje već u dojenačkoj dobi, a najčešće se poboljšava u pubertetu. No može se pojaviti i kod odraslih.